E Kuebanan di Spelonk ta na peliger. No ku nan lo basha abou, pero
hende ta destruyendo nos patrimonio kultural. E fotonan ta mustra kon
hende ta sushando e lugá, skirbiendo nan nòmber i otro ko’i kèns riba
murayanan di e kuebanan, asta riba e dibuhonan di e Indjannan mes!
No ta konosí kiko e dibuhonan aki ta nifiká, pero nan tin balor arkeológiko,
históriko i kultural. Por ta ku e kuebanan tabata un lugá sagrado. Tin
arkeólogo ta kere ku e Indjannan tabata usa e kuebanan pa tene
ritualnan. Por ta ritualnan religioso, òf ritualnan pa marka sierto
evento speshal, manera matrimonio, nasimentu di yu, morto di hende etc.
Por ta ku e dibuhonan tabata djis un intento pa pinta algu di
naturalesa òf un fantasia. Den e Kuebanan di Spelonk Indjannan a pinta
un kolebra. Esei ta un kos úniko. Den kuebanan similar na Kòrsou,
Aruba, Venezuela i Colombia lo bo no haña un dibuho similar.
Kisas un dia nos lo haña sa kiko e dibuhonan aki ta nifi ká di bèrdat.
Kon ku bai bin, sigur ta ku nan ta prueba di un kultura humano na
Boneiru promé ku kolonistanan Spañó i despues Hulandes a yega. Komo tal
nos mester kuida nan bon i evitá ku nan lo bai pèrdí.
Balor artístiko
Klaramente por lesa e nòmber ‘C.A.
Nicolaas’ skirbí riba muraya di e Kuebanan
di Spelonk. Bou di dje: ‘J.G. v/d
Kruys’. Bou di dje probablemente ‘S.A.
Niclaas’ (òf kisas nan kier a skirbi:
‘San Niclaas’).
Asina nos ta destruí nos patrimonio
kultural. Mester salva e kuebanan aki!
Ademas, e dibuhonan di Indjan tin un balor artístiko tambe. No ta por
nada ku ta un artista ku a hala nos atenshon n’e situashon deplorabel
na Spelonk. No ta asina ku mundu lo disparsé si e dibuhonan aki ta bai
pèrdí, pero ta un lástima sí. Anto no ta na nodi. Ku un tiki atenshon,
destrukshon total por wòrdu prevení.
Mihó manera ta pa sera tur e Kuebanan aki ku un porta di trali. E
ora ei un persona (un guia di turista) por haña outorisashon speshal pa
organisá tours pa turista òf kualkier otro persona ku kier bishitá e
sitionan aki.
Na aña 1933 algun Aleman a bishitá tur e kuebanan i a nota
metódikamente kiko nan a enkontrá. Resientemente tabata na Boneiru un
persona (nos ta spera di por duna mas detaye den futuru) ku a hasi un
estudio profundo over di tur e kuebanan di Boneiru, Kòrsou, Aruba,
Venezuela i Colombia. El a trata na desifrá e dibuhonan. Ounke e no a
logra, el a deskubrí un kantidat di kos interesante.
Ban duna rèspèt
Protekshon di nos patrimonio kultural ta muestra di rèspèt pa nos
antepasadonan i asina tambe rèspèt pa nos mes. Rònt mundu tin sitionan
arkeológiko, históriko i kultural ku ta ofi shalmente i efektivamente
protehá dor di gobièrnu. E Indjannan di Boneiru no a laga edifisionan
magnífi ko atras. Tampoko artefaktonan di un kompleksidat
ekstraordinario. Nan tabata hende simpel i humilde. Ta p’esei mes, nos
mester protehá e tiki ku nan sí a laga atras.
Den e kaso di Spelonk kisas e doñonan di e tereno mes por tuma akshon.
Na otro sitionan gobièrnu lo tin ku aktuá. Pero sigur ta ku nos no por
keda sinta man krusá. Mester hasi algu efektivo pa protehá Boneiru su
patrimonio kultural. Anto imediatamente!

Comments
Be the first to comment, please use the form below.